Akciós ár Hvarkinja – Komedija od Bogdana

Hvarski renesansni književnik, slikar i glazbenik Matija Benetović (oko 1500.-1607.) autor je „smiješnice” „Hvarkinja”, najstarije sačuvane komedije s otoka Hvara. Komedija „Hvarkinja”, jedino djelo za koje pouzdano znamo da mu je Benetović autor, otkrivena je i objavljena 1915. godine. Naslov nije izvoran, dao ga je priređivač prvog izdanja P. Karlić, a u Trogirskom rukopisu, jednom od tri sačuvana, naziva se „Komedija od Bogdana” prema jednom od likova. Nastala je vjerojatno oko 1600. i sudeći prema prologu, prikazana je u Hvaru o pokladama. Pouzdano znamo da je i u 18. stoljeću izvođena u Trogiru, Zadru, vjerojatno i drugdje. Benetović je možda autor i seljačke „Komedije od Raskota”, pronađene u Jelsi u prijepisu iz 18. stoljeća. Benetović se naslanja na Marina Držića, kojega spominje i citira u drami. Premda ima dosta zajedničkih karakteristika sa Držićem i „učenom” komedijom (komedija erudita), „Hvarkinja” se svrstava među „ridiculose”, hrvatski „smješnice”, ulične komedije popularne u Italiji u to doba. S „Hvarkinjom” u nas započinje niz „smješnica”, kojih iz 17. stoljeća poznajemo desetak (npr. „Ljubovnici”). Benetovićevi likovi su Hvarani, građani različitih slojeva i hvarski seljaci, ali i Mlečani, Dubrovčani i stanovnici Makarskog primorja, uz vjerno prenesene jezične idiome i mentalitete, na čemu se i grade brojni komični efekti. Sadržaj komedije u potpunosti je renesansni: prate se složene ljubavne zgode različitih likova i različitih tipova, dok je u pozadini svega novac, baš kao i kod Držića.